
Elelo lOpamufyuululwakalo lOmbalantu itali popile nande omaudeko a puka kutya Olufuko oshinima tashi xwaxwameke eehombo dounona notali eta ounona voukadona va fiye po eefikola.
Omupopiliko welelo Isdor Kanelombe okwa ti oshivilo eshi osha fimana pamufyuululwakalo nomapopyo oludi eli otaa di kovanhu ovo vehe udite ko omufyuululwakalo wavo.
“Kapu na omivalu tadi koleke kutya oukadona otava fiye po eefikola.
Olufuko ola shangifa oukadona ve li 121, ashike ve li 26 ova ya keetundi domefudo,” osho a lombwela oThe Namibian ngaho Oshoondaxa.
Edi Kanelombe okwe di popya konima yomanyenyeto ovapopili voufemba womunhu kombinga yoshivilo eshi nonghee sha kuma ounona.
Okwa ti Olufuko itali dulu okupopilwa mowii kovanhu ovo tashi dulika vehe udite ko elalakano lalo.
Oshiwana shomOmbalantu oshi na omikalo dasho dokuninga omufyuululwakalo washo, omanga omalelo akwao opamufyuululwakalo Ovawambo e na dao da yooloka, osho a ti ngaho.
“Omifyuululwakalo dimwe odi na omikalo dado dokuninga oimengha yado.
Ashike Ombalantu oya kala nokukwatela komesho Olufuko ndele natango ohatu ningi osho sha kala nokuningwa okudja nale mondjokonona,” osho a ti ngaho.
Kanelombe okwa ti Olufoko okwa li oshinima sha pumbiwa kokakadona manga inaka ya mohombo, tali va longo kombinga yomakwatafano, okukundafana, okuliumbata mopshiwana noinakuwanifa yeefamili.
“Ohava longwa nghee ve na okukala nomulumenhu, nghee ve na okudjala komesho yovanhu va yooloka nonghee ve na okukwatela eefamili komesho,” osho a ti ngaho.
Okwa ti ovamati pamufyuululwakalo navo ohava landula omulandu wa faafana, hau ifanwa ‘Etanda’.
Kanelombe okwa ti ovanhu vamwe natango otave likale omufyuululwakalo wavo moshilongo sha manguluka.
Okwa ti okuhombola mongeleka omukalo umwe woku shi ninga.
“Okuhombola kongeleka kashi shii shomufyuululwakalo wetu.
Otwa hala okuhombola mongeleka, ashike inatu hala okulandula omufyuululwakalo wetu.
Monale, ovanhu okwa li hava hombola pamufyuululwakalo,” osho a ti ngaho.
Okwa ti eefamili kakwa li hadi yandje po ounona vado voukadona keefamili odo dihe shiivike.
“Paife, ovakainhu otava hombolwa kovalumenhu ve va shakeneka ashike oko.
Ofamili yoye kai na eshi i shii kombinga yomulumenhu,” osho a ti ngaho.
Omupopiliko wehangano ledina Sam Nujoma Foundation Nahas Angula okwa ti Ovanamibia vamwe natango otava xwaxwameke ashike omifyuululwakalo doiwana imwe, manga tava anye davo vehe na “ohoni”.
Okwa indila oshiwana shi kale nokutyapula omifyuululwakalo dasho.
“Oshiwana shihe na omufyuululwakalo osha fa omuti uhe na omidi,” osho a ti ngaho.
Angula okwa ti oivilo yopamufyuululwakalo ngaashi Olufuko ohai vatele ovanhu va shiive ondjokonona yavo, eenghedi noinima aishe yopamifyuululwakalo oyo kwa li ya kufwa po pefimbo loukoloni.
Angula okwa indila ounona voukadona ovo tava kufa ombinga lwotete mOlufuko opo ve litule mo mehongo lavo.
Okwa ti omukokoli presidente Sam Nujoma okwa li alushe a fimaneka ehongo loukadona nokwa kala noku va pula va ninge ovaleli moikondo yavo oyo va hoolola.
“Ehongo olo oshipatululo shounongo nexwaxwameko.
Ohandi indile ovanhu aveshe ovo tava kufa ombinga mOlufuko va fimaneke elihongo lavo.
Ohombo otai uya konima yofikola,” osho a ti ngaho.
Ohamba Oswin Mukulu nayo oya pula oukadona vaha kufe ko oshinima eshi kutya otashi va undulile mohombo, ta ti oshivilo otashi lalakanene oku va longekidila oukulunhu nokukwatela po ounongo wopamufyuululwakalo.
Oukadona ve li 95 otava kufa ombinga mOlufuko neudo, mwa kwatelwa ve li 53 va dja mOmbalantu, vahetatu va dja kOmbadja omanga ve li 27 va dja kUukolonkadhi.
Minista wehongo Sanet Steenkamp okwa ti Namibia na kwatele po omifyuululwakalo daye manga ta kwashilipaleke kutya oinima yopamufyuululwakalo oya fimaneka ounhu womunhu, eameno nonghalonawa.
“Omufyuululwakalo ou na omwenyo noshiwana ohashi lunduluka.
Osha fimana opo tu u kwatele po.
Otau nghonopeke oukwatya, opo twa dja noshiwana manga hatu kwashilipaleke kutya oinima yetu oya yambula po ounhu womunhu, eameno nonghalonawa,” osho a ti ngaho.
Omupopili woufemba womunhu Rosa Namises, nande ongaho, okwa holola omalimbililo kombinga yomukalo oo Olufuko hali ningwa paife.
Okwa ti ita kelele oukadona va kufe ombinga moinima yomufyuululwakalo, ashike nai ningwe pamukalo wa amenwa wa fimaneka oufemba nongushu yavo.
Okwa ti oukadona vamwe ovo va fukala nale ova ninga omateelelo navamwe ova kwatwa keenghono konima kwa li va valekwa kovalumenhu vakula pefimbo loshivilo.
“Kwaame, osho okwa li sha puka. Otashi kokolele ovalumenhu ondjila va twikile nokuhepeka oukadona vashona. Oshi na sha unene noufemba womunhu,” Namises ta ti.
Okwa indila ovaleli vopamufyuululwakalo, Ouministeli wEfikopamwe lOukashikekokanhu nOnghalonawa yOunona, oministeli yehongo, nosho yo eetundi kombinga yelinghonopeko mwene, elifikamenepo noukwatya wolutu.
Okwa ti ovamati noukadona aveshe ova pumbwa omadeulo kombinga yonghalamwenyo.
The post Elelo lopamufyuululwakalo lOmbalantu la popila Olufuko appeared first on The Namibian.
Follow the story